LEX AGROKOR PRIVATNI JE DEAL MARTINE DALIĆ, ANTE RAMLJAKA I NJIHOVIH PARTNERA

Dec 20, 2017

Lex Agrokor pisali su Martina Dalić, Ante Ramljak i Boris Šavorić, a sa svojim partnerima danas upravljaju Agrokorom otetim upravo time zakonom. Lex je nedvojbeno privatni deal koji je organizirala i kroz najviše državne institucije provela upravo Martina Dalić. U svojim kriminalnim radnjama skrivaju se iza zakonskih odredbi Lexa te revizijskog mišljenja na financijske izvještaje izvanredne uprave.

Lex je duboko neustavan, te omogućava izravno uplitanje izvršne vlasti (Vlade RH) u privatno vlasništvo, uz isključenje adekvatne sudske kontrole takvog postupka, što je razvidno iz sljedećeg:

  • otvaranjem postupka ovlasti svih tijela društva prelaze na izvanrednog povjerenika (on sada predstavlja i upravu, i nadzorni odbor, i glavnu skupštinu);

  • osobu izvanrednog povjerenika bira isključivo Vlada RH, sud ga samo tehnički imenuje po prijedlogu Vlade bez ikakve mogućnosti sudjelovanja u izboru;

  • izvanredni povjerenik sve odluke donosi sam (bez suda) uz suglasnost vjerovničkog vijeća ili privremenog vjerovničkog vijeća čije članove sam bira; uz njihovu suglasnost izvanredni povjerenik vrši plaćanja dužnicima prema svom izboru, pa čak i njihovih starih dugova; preuzima kreditne obveze (roll up kredit), tj. umanjuje imovinu društva, i sam plaća naknadu svojim savjetnicima koje sam bira (uz prethodnu konzultaciju s Ministarstvom);  

  • ne postoji skupština vjerovnika na kojoj bi SVI vjerovnici imali pravo glasa i odlučivali o tijeku postupka; vjerovnici svoja prava ostvaruju isključivo kroz članove vjerovničkog vijeća (njih samo 9) čiji je izbor krajnje netransparentan;

  • postupak se otvara i nad povezanim društvima u kojima društvo od sistemskog značaja ima više od 25% udjela, iako ta društva nisu ni prezadužena, ni insolventna;
  • iz imovine tih društava namiruju se vjerovnici i drugih društava nad kojima je postupak otvoren, te imatelji preostalih 75% udjela ostaju bez svojih dionica – svog vlasništva.

Izvanredna uprava Agrokora uopće nije objasnila sve dijelove financijskog izvješća na koje je revizor odbio dati mišljenje što upućuje na svjesno činjenje kaznenih djela kako bi se izbjegao zakon i omogućila nepripadna financijska korist odabranim Ramljakovim igračima.

PWC je, naime, u svom mišljenju na financijske izvještaje izvanredne uprave odbio potvrditi iznos ukupnih gubitaka Agrokora u iznosu od 18 milijardi kuna, pa tako i negativni kapital u iznosu od 14,5 milijardi kuna.

Ako je revizor odbio potvrditi navedeni gubitak, kako je do iznosa tog gubitka došla izvanredna Uprava? Moguće je da je taj gubitak u cijelosti naprosto izmišljen, a financijski izvještaji Agrokora za 2016. godinu u stvarnosti ne postoje što je i vidljivo iz golemih rezervacija koje je revizor naveo u svome mišljenju. Ako je revizor odbio potvrditi navedeni gubitak, kako me onda izvanredna uprava namjerava razvlastiti i cijeli Agrokor predati vjerovnicima. Na čemu će izvanredna uprava temeljiti tvrdnje da Agrokor nema vrijednosti kad predlaže nagodbu u kojoj se pretvorbom potraživanja vjerovnika u kapital Agrokora stvarni vlasnik ostavlja bez vlasništva.

Nadam se da je Izvanredna uprava svjesna štete koja bi nastala ovakvim modelom nagodbe, a za koju će biti odgovorna izravno Vlada Republike Hrvatske. U cijelome procesu provedbe Lex Agrokora vidljivi su zastrašujući privatni financijski interesi pojedinaca i grupa koje svakodnevno iz Agrokora izvlače milijune eura i transferiraju ih u inozemstvo.

Potpuno je neshvatljivo da u tome kriminalnom poslu sudjeluje i Vlada. Vladino nečinjenje otvara ne samo sumnju, već i potvrđuje tezu da su pojedinci iz izvršne vlasti duboko svjesni kriminala koji svakodnevno provodi Ramljak i u njemu aktivno sudjeluju. Pritom, analizom samog Lexa nedvojbeno je vidljivo da su njegovi autori, koje je odabrala ministrica Dalić, napravili baš sve da u kriminalu nad njima nemaju ovlasti niti hrvatski zakoni niti sudovi.

Prijedlog nagodbe sastavlja izvanredni povjerenik s vjerovničkim vijećem (bez suda i dioničara, tj. vlasnika društva).

U svemu tome vlasnik društva (većinski dioničar) prema Lexu nema nikakvih pravnih mehanizama za zaštitu svojih prava i sprječavanje rasipanja imovine svog društva, dok se izvanredni povjerenik o svemu bitnom konzultira s Vladom RH, a sud predstavlja samo paravan koji nema nikakvih stvarnih ovlasti u postupku.

Iz cijeloga teksta neosporno se vidi da je osnovni cilj pisaca bio zaobići sud, kao i sve ostale dionike Agrokora. Cilj je bio napisati (dobiti) zakon u kome će pisci sami odlučivati, zaštićeni Zakonom Lex.


POVEZANI ČLANCI

PRETPLATITE SE NA NOVOSTI


SOCIAL

 

 

RSS