MEMORANDUM O DOKAZIMA KAZNENIH DJELA PROTIV AGROKORA I NJEGOVIH VLASNIKA - IZVRŠNI SAŽETAK 2. dio

Jun 28, 2019

⦁     Nadalje, branio je svoje stajalište i također je naveo da nije mogao dati Knightheadu bilo kakvu „unutarnju informaciju“ na tom sastanku s njima jer su „kupili obveznice prije nego što su ga sreli“, te su mu obznanili da već posjeduju „većinski dio“ Agrokorovih obveznica. 

⦁    Gospodin Ramljak je presudno spomenuo prirodu klauzule o neplaćanju koja ga štiti i napomenuo da bi ga Hrvatska vlada mogla otpustiti, ali u tom slučaju vjerovnici mogu birati hoće li se odreći slučaja neplaćanja obveza ili ne.   Dodao je:

⦁    „ na taj način procjenjuju hoće li netko tko će doći umjesto mene ispuniti svoje planove o kojima su razgovarali sa mnom, o restrukturiranju i svemu ostalom. To je jedini smisao ove klauzule. U ovoj klauzuli postoji moje ime, ali ta klauzula se mogla odnositi na povjerenika u vrijeme potpisivanja ugovora. Nisam relevantan.”

⦁    Napominjemo da je Knighthead jedini izvorni zajmodavac pod Roll-upom, a isključivo Knighthead je dogovorio uvjete Roll-Upa. 

Mi tvrdimo da ova izjava ukazuje na to da su s Knightheadom postojali posebni sporazumi i da je Knighthead imao posebnu želju da zadrži " povjerenika koji je potpisao sporazum", kako Ramljak naziva tu osobu.  Napominjemo da je riječ o agentu kojeg imenuje vlada i da povjerenik kontrolira proces restrukturiranja i kako gospodin Ramljak to naziva, „sve ostalo“ Dakle, napominjemo da je ovo priznanje da je Knighthead bio jako zainteresiran da „kontrolira planove o kojima se govorilo“.

⦁    Dana 21. listopada 2017. g. Thomas Wagner iz Knightheada ponovno je dao intervju lokalnom listu i objasnio svoju prošlost s g. Ramljakom. Upitan o odnosu s gospodinom Ramljakom i onim o čemu je razgovarao s njim na sastanku 30. ožujka, istaknuo je sljedeće:

⦁    „prije 30. ožujka nije postojao nikakav odnos ili poznanstvo između g. Ramljaka ili bilo kojeg njegovog suradnika i bilo kojeg člana Knightheada. Sastanku 30. ožujka nazočio je samo jedan stručnjak iz Knightheada i to mlađi analitičar. Ovaj analitičar bio je u Zagrebu kako bi pokušao razumjeti situaciju oko Agorkora i ozbiljan pad Agorkorovih obveznica koji se dogodio nakon naših početnih kupnji. On se u tom trenutku sastao s velikim brojem hrvatskih financijskih stručnjaka i savjetnika kako bi dobio široku sliku o tome što se događa. Samo jedan od tih savjetnika je bio gospodin Ramljak.”  

⦁    Dodao je: „Na ovom sastanku nije bilo govora o Lex Agrokoru, niti o mogućnostima financiranja, niti o drugim povezanim pitanjima. Prvi put sam osobno upoznao Antu Ramljaka 10. travnja. Ni na tom sastanku ni na bilo kojem drugom sastanku nismo razgovarali s g. Ramljakom ili bilo kojim od njegovih suradnika o izradi nacrta Lex Agorkora. Nijedan član Knightheada nije imao prethodnu vezu s Antom Ramljakom, njegovim kolegama ili bilo kojim drugim poslom koji je s njima povezan”

⦁    Iz izjava, iako nije bio pitan o tome, čini se da je g. Wagner bio na mukama da se distancira od a) Lex Agrokora, b) razgovora s Ramljakom prije uvođenja zakona o bilo čemu “materijalnom”, i c) postojanju bilo kakvih prethodnih poslovnih odnosa s Ramljakom ili njegovim suradnicima. Jasno je da je gospodin Wagner pokušavao opovrgnuti bilo kakvu naznaku da je Knighthead trgovao unutarnjim informacijama. 

⦁    G. Wagner je također objasnio da je Knighthead počeo kupovati Agorkorove obveznice "u siječnju 2017.". Dodao je da, da je znao o navodnim "financijskim nepravilnostima", vjerojatno ne bi ulagao u obveznice. Opovrgavamo ovu izjavu odnoseći se na Moody's izvješće od 11. siječnja, gdje je Moody's izričito naveo neprozirnu prirodu financijskog računovodstva u Agrokoru kao razlog za smanjenje rejtinga.  Jasno je da je od ovog trenutka, i unatoč upozorenjima o navodnoj neprozirnosti, Knighthead kupio obveznice Agrokora s tim znanjem i sviješću.

⦁    U siječnju i veljači 2018. godine, daljnje otkriće o povjerenstvu Ante Ramljaka otkrilo je velike naknade plaćene njegovoj tvrtki TexoManagement kao i drugim tvrtkama kao što su Altera Corporate Finance.  Mediji i određeni oporbeni političari ukazali su na moguću korupciju i zatražili smjenu g. Ramljaka od strane hrvatske vlade.  U to vrijeme važnost Grupe BORG još uvijek nije bila poznata. 

⦁    Dana 20. veljače 2018. godine, nakon daljnjih otkrića da je tvrtka Ante Ramljak primila velike naknade od Agrokora putem tvrtke AlixPartners, kako je gore objašnjeno, Ante Ramljak bio je prisiljen podnijeti ostavku.  Posljednji udarac njegovom povjerenstvu nastao je kada su dokazi ukazali na činjenicu da je on ostao zaposlenik TexoManagementa dok je radio kao povjerenik u Agrokoru. Dana 20. veljače 2018. godine, Ante Ramljak je podnio ostavku.

⦁    Na kratko se vraćamo do 30. listopada 2017. godine, kada je Roll-Up ugovor procurio u svom punom izvornom obliku, i dalje se pokazalo, kao što je već spomenuto, da su se Knighthead i Agrokor (koje zastupa Ante Ramljak) također složili da je mogućnost uklanjanja AlixPartners, prethodno imenovanog „savjetnika za restrukturiranje”, također posljedica u slučaju neplaćanja.   Ova odredba bila je vrlo zanimljiva jer su AlixPartners podugovorili TexoManagement, Altera Corporate Finance i Intercapital za usluge, a ova odredba je „zacementirala“ AlixPartners kao savjetnika za restrukturiranje, učinkovito obećavši dug i profitabilan ugovor tvrtkama BORG Grupe.  

⦁    Činjenice pokazuju da su savjetnici u Agrokoru ostali na čelu restrukturiranja, a od 31. prosinca 2018. savjetnici u grupi BORG zajedno s AlixPartners dobili su oko 30 milijuna eura naknada, s dodatnim naknadama za 2019. (to smo naveli i ranije).  Pregovarajući o ovoj odredbi s Ramljakom, Knighthead je osigurao "zaključavanje"Ramljakovih naknada za posao restrukturiranja, imajući u vidu da je njegova tvrtka bila povezana s AlixPartners.

⦁    Napominjemo, da sadržaj Roll-Up-a također otkriva drugu činjenicu u slučaju neplaćanja, koja bi omogućila Knightheadu kontrolu nad nastavkom restrukturiranja Agorkora.  Još jedan primjer, Knighthead je uključio slučaj neplaćanja ako bi g. Ramljak (ili bilo koja uprava operativnih tvrtki) pokušala osporiti bilo koje unutarkompanijsko jamstvo (djelomično ili u cijelosti), koje su odobrile operativne tvrtke Agrokor Grupe.  Ova odredba je zapravo osigurala Knightheadu da njegove obveznice, u eventualnoj zamjeni duga s vlasničkim kapitalom, imaju prednost nad ostalim neosiguranim potraživanjima jer su zajamčena tim korporativnim jamstvima.  To je omogućilo vlasnicima obveznica kao klasi da dobiju 25% novog Agrokora nakon nagodbe koja se dogodila u lipnju 2018. godine. 

⦁    Konačno, napominjemo da je spomenuti sporazum osigurao Knightheadu dobit u obliku agresivnih kamatnih stopa koje trenutno rastu na razini od 0,5% svaki mjesec. Knighthead također prima redovite "jednokratne" naknade od Agrokora, a do danas i dalje dobiva vrijednost iz tvrtke. To je, kao što će se dalje vidjeti, samo i isključivo zbog njihovog „posebnog“ dogovora s Grupom BORG.

⦁    Otkrića o navodnom sukobu interesa protiv odvjetnika Knightheada
⦁    Kad je Roll-up procurio u tisak, pokazalo se da je Hogan Lovells (odvjetničko društvo iz Londona) obavilo pravni posao na Roll-Upu i sastavilo ugovor.
⦁    Dokaz je da je ured Bogdanović, Dolički & Partneri lokalni ured Hogana Lovellsa u Zagrebu.  Tin Dolički, partner u navedenom uredu, bio je u vrijeme sklapanja Roll-Upa i još uvijek je zastupnik Agrokora.  Kao takvog ga je izabrao gospodin Ramljak. Nadalje, posebno u odnosu na Roll-Up, osim općeg pravnog zastupanja Agrokora, g. Dolički je također dao pravno mišljenje upućeno Knightheadu da je otkup (refinanciranje) starih dugova u okviru Roll-Upa u skladu sa zakonom.

To je bio preduvjet u skladu s Prilogom 2 navedenog Sporazuma:
 
⦁    Stoga su Knighthead zastupali Hogan Lovells, a njihov lokalni ured, kojeg je izabrao Ramljak, zastupao je Agrokor.

⦁    Ne samo to, ali se također dogodilo da je Tin Dolički osobno zastupao Knighthead na prvoj sjednici Privremenog odbora vjerovnika i da je djelovao kao Knightheadov odvjetnik samo mjesec dana prije službenog imenovanja u Agrokoru.  U svoju obranu, Dolicki je javno izjavio:

⦁    Pozvan je 13. travnja 2017. oko podneva i upućen je da prisustvuje sjednici prvog POV-a u Knightheadovo ime. Upućen je da to učini i hitno odobri Agrokoru zajam od 80 milijuna EUR, koji će osigurati sindikat domaćih banaka.

⦁    Da nakon sjednica POV-a od 13. travnja 2017. više nije zastupao Knighthead i da u to vrijeme nije bio svjestan da je Agrokorov izvanredni povjerenik razmatrao bilo kakav zajam s Knightheadom. 

⦁    Da mu se Ramljak javio 8. svibnja 2017. 

Zbog tih činjenica Hrvatska odvjetnička komora pokrenula je disciplinski postupak protiv Tin Doličkog zbog sukoba interesa. Postupak je još u tijeku. 

Dokazi o kriminalnoj zavjeri - daljnje otkriće o sudjelovanju Knightheada u ključnim curenjima informacija

⦁    Početkom svibnja 2018. godine Indeks portal započeo je s curenjem Hotmail Afere.   Nakon toga, otkriveno je da je Ante Ramljak doista bio član Grupe BORG i da je intervenciju u Agrokoru sastavio od početka i bio je upućen u poslovne, državne i druge tajne. U nastavku navodimo odjeljak o Grupi BORG, objašnjavajući prirodu grupe, njezino članstvo i zadatke skupine. Do kraja svibnja 2018. gđa Dalić, potpredsjednica vlade morala je podnijeti ostavku zbog curenja i onoga što su izložili.  

⦁    Nakon afere Hotmail, u lipnju 2018., kaznene prijave podnesene su protiv premijera, potpredsjednice Vlade gđe. Dalić i drugih, povodom različitih radnji oko Agrokora, uključujući i tzv. „aferu savjetnika“.   Nakon ovih kaznenih prijava, tužiteljstvo u Hrvatskoj saslušalo je gđu Dalić, g. Ramljaka, g. Besaka i g. Beveridgea o tzv. „aferi savjetnika“ (također spomenuto iznad). Spomenute osobe dale su izjave nadležnom tužiteljstvu.

⦁    U lipnju 2018. godine izvanredni povjerenik Agrokora objavio je prijedlog rješenja kojim je dogovoreno da se svi dioničari Agrokora, manjine i većine, uključujući Ivicu Todorića, ekspropriraju.  Vlasnici obveznica trebali bi dobiti 25% vlasništva u Agrokoru, a ruske državne banke oko 47%.

Otkrića iz Iskaza o uključenosti Knightheada

⦁    Dana 23. i 24. kolovoza 2018., prva serija Iskaza propuštena je u javnost od strane lokalnog CNN partnerskog kanala - N1. Druga serija je procurila u prosincu 2018. godine.

Iskazi su pružili dodatne dokaze o umiješanosti Knightheada u vezi s Agrokorom. Nadalje, dokazi ukazuju na činjenicu da su i Knighthead i Ramljak obmanjivali javnost.

U Iskazu g. Ramljaka, Ramljak je jasno priznao da se sastanak s Knightheadom odvijao u tajnosti i dalje da g. Ramljak nije prisustvovao sam, već su četvorica članova grupe BORG također prisustvovali sastanku s Knightheadom

To su bili:

⦁    Branimir Bricelj
⦁    Ante Ramljak
⦁    Tomislav Matić; i
⦁    Zoran Besak

⦁    Stoga je dokazano da se Knighthead susreo s ljudima koji su imali informacije o sadržaju Lexa Agrokora, o Agrokoru i o mogućem procesu Lex Agrokora nakon usvajanja s obzirom na to da su radili za svoje ravnatelje koji su bili glavni tvorci intervencije u Agrokoru.

⦁    Nadalje, Ante Ramljak je u Iskazu priznao da Knighthead nije stupio u kontakt s njim, nego je Knighthead kontaktirao s potpredsjednicom vlade Martinom Dalić i ona je dogovorila sastanak s Ramljakom i Knightheadom.

⦁    Nadalje, Ramljak je također priznao da je Knighthead doista spomenuo financiranje Agrokora tijekom sastanka, izjavio je da se Knighthead: „predstavio kao imatelj obveznica i da su zainteresirani za financiranje tvrtke Agrokor d.d.”.

Prema tome, Iskazi ukazuju na to da je Ramljak, u svojim izjavama upućenim javnosti i navedenim gore, pogrešno protumačio:

⦁    razloge sastanka s Knightheadom (pitanje zašto)
⦁    prisustvovanje tom sastanku  (pitanje tko)
⦁    činjenice vezane za dogovaranje tog sastanka (pitanje kako)

Nadalje, Iskazi se bitno razlikuju od onoga što je g. Wagner iz Knightheada naveo u svojim javnim izjavama. Tako otkrivaju da je na sastanku zapravo postojala „materijalna” tema, a posebno „financiranje Agrokora”. G. Wagner također nije objasnio da su se Knightheadovi ljudi susreli s četiri člana Grupe BORG i da je gotovo nezamislivo da Knighthead nije znao da se sastaju s ljudima koji su izravno sastavljali Lex Agrokor. 

Nadalje dodajemo da se Knighthead sastao s njima putem potpredsjednice vlade Martine Dalić, što dodatno pobija priču gospodina Wagnera. Ponovno se pozivamo na dokaze koji pokazuju da je gđa Dalić već 24. ožujka 2017. najavila Lex Agrokor te da su naknadno određeni "nacrti" zakona procurili u medijima 25. i 26. ožujka 2017. godine (vidi znad Grupu BORG i način na koji je osmišljena intervencija).  

Knighthead je tako bio svjestan da u vrijeme kada su kontaktirali gospođu Dalić, ona radila na intervenciji u Agrokoru. 

Iz toga vidimo da izjave g. Ramljaka i g. Wagnera vjerojatno nisu u cijelosti istina i ne otkrivaju pravu prirodu Knightheadove uključenosti. Stoga je nejasno je li to doista bio prvi ili jedini kontakt između Knightheada i BORG grupe (bilo izravno ili neizravno). Dokazi prikazani u nastavku dodatno pojačavaju ove sumnje i ukazuju na to da je Knighthead radio s unutarnjim informacijama na više razina.

⦁    Otkrića o promjenama nacrta zakona Lex Agrokor u zadnji tren, u korist Knightheada; promjene koje je BORG Grupa implementirala u tajnosti

⦁    Cjelokupnu godinu nakon prvih curenja u vezi s Knightheadovim tajnim kontaktima s barem jednim članom grupe BORG i nekoliko mjeseci nakon curenja Iskaza, mediji su u listopadu 2018. objavili autentične poruke e-pošte koje prethodno nisu objavljene u aferi Hotmail.  Ova e-pošta odnosila se na posljednje izmjene nacrta zakona Lex Agrokora prije nego što je prijedlog zakona upućen Vladi Republike Hrvatske.

⦁    Spomenuta e-pošta u tu svrhu uključivala je verzije nacrta zakona Lex Agrokor s izmjenama, zajedno s komentarima koje su dali autori. E-Pošta čuva sve metapodatke u dokumentu, a dostupni su u Prilogu Dokaza ovog memoranduma.

⦁    Relevantni dokazi koji se odnose na Knighthead sadržani su u e-pošti koju je u 3:12 poslao g. Branimir Bricelj, član grupe BORG.  Pozivamo se na iznesene dokaze da je g. Bricelj bio član grupe BORG i da je njegova tvrtka Altera posljedično dobila velike naknade tijekom postupka izvanredne uprave u Agrokoru. Tvrtka je također osigurala svoju dobit putem posebnih odredbi u Roll-Up zajmu kojeg je odobrio Knighthead.

⦁    Nadalje, kao što je gore navedeno, g. Bricelj je bio prisutan na jednom, potvrđenom, tajnom sastanku s Knightheadom koji se dogodio, prema svjedočenju g. Ramljaka 30. ožujka 2017. u nepoznato vrijeme.  

⦁    Relevantna verzija Lex Agrokora, prema e-mailu, posljednji put je izmijenjena oko 03:02 sati 30. ožujka 2017. godine.  

⦁    Dokazi pokazuju da je konačni sadržaj Lex Agrokora gotovo u cijelosti bio diktiran od strane grupe BORG, budući da su sve izmjene i dopune u vezi istog napravili članovi grupe BORG. Osim toga, napominjemo da je hrvatska vlada usvojila Lex Agrokor 31. ožujka 2017. godine, te da je naknadno poslan u Sabor.

Nadalje ukazujemo na ključne dokaze da je klauzula 38 nacrta Lex Agrokor sadržavala ključnu izmjenu koju je u posljednji trenutak napravio gospodin Branimir Bricelj. Klauzula 38 je kasnije usvojena kao odredba 40 u usvojenoj verziji Lex Agrokora, ali je ostala nepromijenjena. Stoga su izmjene g. Bricelja posljednja riječ o sadržaju ove klauzule.

⦁    Relevantnost ove klauzule je da se bavi otkupom dugova prije podnošenja peticije. Ova klauzula, prije promjene g. Bricelja, zabranjivala je povrat "financijskih" dugova prije podnošenja peticije, uključujući "obveznice". Klauzula je tako izričito naznačila da je to zabranjeno, a vlasnici obveznica ne bi mogli prodati svoje obveznice Agrokoru.  

⦁    Otkup od strane Knightheada omogućen je samo zato što je g. Bricelj 30. ožujka 2017. u 03:02 sati, manje od 24 sata prije usvajanja u Vladi, uključio riječi "osim u vezi s višim kreditiranjem."

⦁    Stoga, da nije bilo promjene gospodina Bricelja, Knighthead ne bi mogao ugovoriti otkup s Agrokorom i ne bi ostvario 500% -tnu tržišnu cijenu obveznica na dan otkupa. Stoga je to bio član grupe BORG, s kojim su se Knighthead i AlixPartners tajno sastajali tijekom izrade Lex Agrokora, član koji je uključio vrlo specifičan izraz koji je omogućio otkup Agrokorovih obveznica u onoj mjeri u kojoj se taj otkup odnosi na više kreditiranje.

⦁    Nakon 8. lipnja 2017. upravo se to dogodilo. Dokazano je da je još jedan član grupe BORG - Ante Ramljak potpisao sporazum s Knightheadom. Navedeni sporazum potaknuo je promjenu gospodina Bricelja, a Knighthead je ostvario ogromnu dobit od kupnje obveznica jer je otkupnina bila po nominalnoj vrijednosti.

⦁    Napominjemo da Lex Agrokor nije naveo da otkup zajmova i obveznica prije podnošenja peticije mora biti po nominalnoj vrijednosti. Stoga, kao što je navedeno u nastavku, opravdano se sumnja ne samo da je Knighthead, u prethodnom dogovoru s grupom BORG, organizirao uvrštavanje odredbi o otkupu u konačne nacrte Lex Agrokora, nego da je također imao neformalni sporazum sa spomenutim članovima o cijeni po kojoj će se obveznice kupiti. 

⦁    Nadalje, objašnjavajući prirodu uključivanja / izmjene nacrta prijedloga zakona od stane g. Bricelja, očito je da je ova posebna izmjena bila usmjerena na zrcaljenje „Roll-Up“ učinka. Već smo spomenuli da je hrvatska javnost kolokvijalno nazvala Viši Kreditni Aranžman zaključen 8. lipnja 2017. godine - „Roll-Up“. To su nametnuli stručni novinari koji su primijetili da je zajam imao učinak koji je zrcalio „roll-up“ dostupan u postupcima iz poglavlja 11 u Sjedinjenim Državama.

⦁    Prema postupcima u poglavlju 11 u SAD-u, Sud može odobriti spajanje kredita prije podnošenja peticije u status višeg kreditiranja, kada postojeći vjerovnik osigura novo financiranje dužniku.   Međutim Viši Kreditni Aranžman u Agrokoru nije bio pravi roll-up, jer je zajam nametao obvezu otkupa dugova prije peticije, te je tako zapravo natjerao Agrokor da plati, dok se ovo novo financiranje, koje se koristilo za otkup, tretiralo kao viši kreditni aranžman. 

Stoga, najam zaključen 8. lipnja je efektivno bio aranžman za refinanciranje. „Zrcaljenje“ roll-upa u slučaju Agrokora nastalo je otkupom pret-peticijskih dugova,  novim financiranjem istih vjerovnika koji su bili vlasnici duga – stoga je neto pozicija višeg kreditnog aranžmana bila jednaka onoj koju je imao roll-up u poglavlju 11. Međutim, ključna razlika je u tome što je Agrokor prisiljen platiti pret-peticijske dugove i to po nominalnoj vrijednosti, čineći kupnju vrlo štetnom za Agrokor, ali dozvoljavajući Knightheadu ostvarivanje ogromne dobiti na obveznicama tvrtke. 

⦁    Napominjemo ovaj važan događaj jer je znanje o „roll-up“ zajmovima u Hrvatskoj bilo ograničeno, jer u prošlosti nije bilo niti jednog događaja ove vrste financiranja. To je zato što zakoni o insolventnosti koji se primjenjuju u Hrvatskoj ne predviđaju tu mogućnost.  Knighthead je, naravno, imao vrlo dobro znanje o tome što je roll-up, kao što su, prema dokazima, detaljno objasnili guverneru Hrvatske narodne banke, koji je javno izjavio da mu je Knighthead pokazao primjere roll-upa u njihovim drugim projektima.

⦁    Stoga je zanimljivo, a iz daljnjih dokaza ističemo, i vrlo sumnjivo, da je ova vrsta financiranja uključena kroz stražnja vrata u Lex Agrokoru. Ne samo da ju je u nacrt zakona uvrstila skupina ljudi koja je imala tajne kontakte s fondom koji je od financiranja imao koristi, već je ta ista skupina (Ante Ramljak u ovom slučaju) to realizirala zaključivanjem ugovora.  

Ukratko rečeno, nadmoć dokaza upućuje na činjenicu da je ta promjena napravljena isključivo za Knighthead.

Daljnja otkrića o aktivnostima Knightheada u ožujku 2017.

⦁    Nakon curenja e-pošte, dogodila su se dva ključna događaja koja su dodatno otkrila razumno sumnjivu ulogu koju je imao Knighthead. Ovdje napominjemo da su oba izvora informacija dali ljudi koji su bili uključeni u intervenciju u Agrokoru, što dovodi u pitanje punu pouzdanost informacija sadržanih u njihovim izjavama i komentarima. Jedan izvor je knjiga gospođe Martine Dalić koju je objavila 29. listopada 2018. godine, a drugi izvor je guverner Hrvatske narodne banke koji je dao nekoliko izjava o ulozi Knightheada u odnosu na Agrokor.
⦁    Ovdje napominjemo da za taj događaj uzet na najnižoj razini, otkrića dodatno pojačavaju sumnju u nezakonitu aktivnost Knightheada u odnosu na Agrokor. 

Knjiga gospođe Dalić

⦁    Gđa Dalić je u svojoj knjizi na stranicama 140 i 141 spomenula nekoliko ključnih stvari:

⦁    Prvo, priznala je da joj se Knighthead obratio prije no što su se sastali s grupom BORG i da je to bilo 28. ožujka 2017. godine.   Izjavila je da joj je Knighthead rekao da posjeduju "veliki broj obveznica". Potvrdila je da je to gospodin Adam Pieczonka iz Knightheada.

⦁    Drugo, ona je navela da je guverner Hrvatske narodne banke, gospodin Boris Vujčić, uputio Knighthead k njoj.

⦁    Treće, da je zaposlenik Knightheada insistirao da se sastane s njim, unatoč tome što je navodno pokušala "izbjeći sastanak za sljedeći tjedan". Međutim, Knighthead "je insistirao, po preporuci gospodina Vujčića".

⦁    Četvrto, da su tvrtke PJT Partners i Hogan Lovells već 2. travnja 2017. (što je otprilike 2 dana nakon izmjena koje je izvršio g. Bricelj i kada je Vlada prihvatila Lex Agrokor, ali ne i Sabor), poslali pismo gospođi Dalić i izvršnom financijskom direktoru Agrokora navodeći da oni predstavljaju 40% vlasnika obveznica i žele sudjelovati u pregovorima o mirovanju s Agrokorom.

⦁    Peto, da je 10. travnja 2017. Thomas Wagner iz Knightheada, odmah nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, htio Agrokoru omogućiti roll-up zajam.

Ovaj zapisnik gospođe Dalić došao je više od 5 mjeseci nakon njezine izjave koja je procurila i gdje nije spomenula nijedan od gore navedenih detalja. Mi tvrdimo da su se brojne izjave gospođe Dalić, budući da je bila intimno uključena u niz poslova koji se tiču intervencije Agrokora, vjerojatno bitno razlikovale od cijele istine, ali trag zabrinjavajućih i sumnjivih aktivnosti se nastavlja.

⦁    Napominjemo da je vrlo neobično da bi gospođa Dalić, koja je navodno tvrdila da je bila iznenađena pristupom Knightheada i da „prije toga nije ni znala za njih” usmjerilaKnighthead u pravcu grupe BORG, ljudi koji su sastavljali najvažniji zakonski akt u to vrijeme koji je utjecao na tvrtku sa 60.000 zaposlenika.  Dokazano je da je investicijski fond, koji je trebao kvazi dodatak u Lex Agrokoru, i dobio isti dan uoči njegovog usvajanja od strane Vlade Hrvatske, da je isti investicijski fond inzistirao i dobio tajni sastanak s radnom skupinom BORG i da je fond 10 dana nakon usvajanja bio spreman dati takav kredit Agrokoru.  

Mi tvrdimo da je dim u blizini vatre više nego očigledan.

⦁    Nadalje napominjemo da su izjave g. Wagnera navedene gore u paragrafima dodatno pogrešne. Gospodin Wagner je rekao da se nije raspravljalo o "ničemu materijalnom", ali prema gospođi Dalić, Knighthead ju je ganjao i to sa snažnim referencama.   Stoga gospodin Wagner ne samo da je obmanuo javnost o svojim kontaktima s hrvatskim političarima uoči Lex Agrokora, nego i činjenica da će njegova tvrtka "ganjati" potpredsjednicu hrvatske vlade zaduženu za izradu Lex Agrokora samo kako bi raspravljali o "nematerijalnim" pitanjima, čini se razdvojena od, vjerojatno kriminalne stvarnosti.

Umiješanost g. Borisa Vujčića s Knightheadom

Nakon knjige gospođe Dalić, mediji su počeli ispitivati odnos guvernera Vujčića s Knightheadom. Saborski odbor za sukob interesa otvorio je i slučaj protiv Vujčića.

⦁    Gospodin Vujčić dao je nekoliko izjava o svojim sastancima. Ukratko prikazujemo ključne poruke koje ponovno ukazuju na daljnje sumnje u Knightheadovu aktivnost i vjerojatno nezakonito ponašanje:

⦁    Prvo, Hrvatska narodna banka objasnila je da se gospodin Vujčić sastao s Knightheadovim analitičarem Adamom Pieczonkom prije nego što ga je uputio u smjeru gospođe Dalić, jer se „Hrvatska narodna banka ne bavi restrukturiranjem tvrtki”. 

⦁    Drugo, Hrvatska narodna banka pojasnila je da je Knighthead pokrenuo temu Agrokora na sastanku s gospodinom Vujčićem. Hrvatska narodna banka također je potvrdila da se gospodin Vujčić sastao s Knightheadom još dva puta, 11. travnja 2017. i svibnja 2017. godine.

⦁    Treće, g. Vujčić je izjavio: “ Prvi sastanak s Knightheadom bio je vrlo informativan, kako bih mogao vidjeti što namjeravaju učiniti, nakon čega sam ih uputio u pravcu hrvatske vlade jer se mi [Hrvatska narodna banka] u ovome trenutku nismo bavili time”  

⦁    Četvrto, da je na prvom sastanku s Knightheadom, dakle negdje prije 28. ožujka 2017. (kao što je gospođa Dalić posvjedočila da su stupili u kontakt s njom oko tog datuma), Knighthead obavijestio gospodina Vujčića da „u tom trenutku konsolidiraju oko 40% vlasnika“ i na drugom sastanku s njima, koji se dogodio 11. travnja 2017. godine „konsolidiraju 50% vlasnika”.

Dokazi stoga dalje ukazuju na to da je priča g. Wagnera o „nematerijalnom“ sastanku s grupom BORG jednostavno laž. Po riječima gospodina Vujčića, jasno je da se Knighthead trudio da na bilo koji način dopre do BORG grupe. Dalje se pozivamo na razumnu točku ispod da je Knighthead vjerojatno to činio na više načina.

⦁    Ključno je da je gospodin Vujčić prvi dužnosnik u Hrvatskoj koji je priznao da ga je Knighthead obavijestio da su na prvom sastanku prije 28. ožujka 2017. „konsolidirali vlasnike obveznica“, te da nije nužno da Knighthead posjeduje obveznice.   

Tako gospodin Vujčić daje ključne informacije da je u razdoblju od 28. ožujka 2017. do 11. travnja 2017. Knighthead “konsolidirao oko 50%” obveznica. Stoga je jasno da je Knighthead aktivno trgovao opcijama (konsolidiranjem) ili trgovao samim obveznicama u relevantno vrijeme dok je imao tajne sastanke s autorima Lex Agrokora, dužnosnicima hrvatske vlade i drugih koji posjeduju materijalno osjetljive informacije.

⦁    Nedavni medijski zapisi o Knightheadovim aktivnostima u razdoblju prije usvajanja Lex Agrokora

⦁    Nakon mnogih curenja, izjava i izvješća o sumnjivim aktivnostima Knightheada s grupom BORG i određenim članovima hrvatske Vlade, mediji su nastavili istraživati priču Knightehad, budući da hrvatske vlasti, unatoč podnesenim kaznenim prijavama, očito nisu imali interesa po tom pitanju.

Jedan od ključnih autora bio je bivši ministar financija, g. Goranko Fižulić, koji je kolumnist na internetskom portalu Telegram. Gospodin Fižulić je u nizu blogova otkrio neke dodatne informacije o Knightheadovom sudjelovanju. G. Fižulić je poznat po mreži informatora u poslovnoj zajednici i često piše o financijskim temama. 

Napisao je sljedeće:

⦁    Da je prema glasinama na tržištu, netko „dojavio“ Knightheadu o intervenciji u Agrokoru oko veljače 2017. kada je osnovana BORG grupa.

⦁    Da se gospođa Dalić, nakon formiranja grupe BORG, sastala s vlasnicima obveznica PIK-a već 1. ožujka 2017. godine, gdje su također sjedili financijski savjetnici vlasnika obveznica PIK-a.

⦁    Da je Knighthead kao "izvorni zajmodavac" (što se također može vidjeti iz uvjeta Roll-Up) ponudio sudjelovanje drugim zajmodavcima (uključujući rusku državu VTB banku) i diktirao koliko će se sredstava dodijeliti imateljima obveznica, kako bi mogli trgovati obveznicama znajući da će obveznice biti otkupljene za nominalnu vrijednost.

⦁    Napominjemo da su ovi navodi ipak neutemeljeni. Međutim, primjećujemo da je izvor istih ugledni novinar i vrlo cijenjena osoba u Hrvatskoj. Nema izvješća da je gospodin Fizulić tužen zbog klevete u vezi tih navoda.

RAZUMNA PRETPOSTAVKA KAZNENOG DJELA OD STRANE ALIXPARTNERS, KNIGHTHEAD I GRUPE BORG 

koje je uzrokovalo kaznenu štetu

Tvrdi se da su gore navedeni dokazi dovoljni za barem razumnu sumnju da je Knighthead počinio prijevaru protiv Agrokora i njegovih vlasnika u dogovoru s grupom BORG.   Također, gore navedeni dokazi su dovoljni i za minimalnu osnovanu sumnju da su AlixPartners i BORG grupa počinili prijevaru protiv Agrokora i njegovih vlasnika. 

⦁    Žrtva ove prijevare su vlasnici Agrokora - nizozemske tvrtke Adria Group Holding BV i Adria Group BV. Stoga je jasno da je nizozemsko tužiteljstvo nadležno za istraživanje slučajeva kaznenih djela počinjenih na štetu nizozemske pravne osobe. 

⦁    Do danas, u Hrvatskoj su podnesene brojne kaznene prijave protiv Knightheada, grupe BORG i AlixPartners, ali čini se da mjerodavno tužiteljstvo nema nadležnost ili stručnost za istraživanje složene prijevare koja se dogodila. 

⦁    Napominjemo da je politička stranka Živi Zid podnijela kaznenu prijavu protiv premijera kao i tadašnje potpredsjednice vlade gđe Dalić u vezi s „aferom savjetnika“.  Dana 16. svibnja 2018. godine, USKOK, dio javnog tužiteljstva u Hrvatskoj koje se fokusira na političku korupciju i prijevaru od strane javnih dužnosnika otvorio je istragu protiv premijera. Stoga je jasno da je čak i tužitelj u Hrvatskoj morao poduzeti određene radnje imajući u vidu činjenično stanje kakvo je tada bilo. Nakon točno mjesec dana, 18. lipnja 2018. godine, USKOK je objavio izjavu u kojoj je odbio ovu kaznenu prijavu.  

Na šok mnogih, to je bilo najbrže razrješenje za tako ozbiljne optužbe koje su mnogi vidjeli i bilo je nečuveno da tužiteljstvo tako brzo razriješi mnogo jednostavnije slučajeve od ovog. Tužiteljstvo je saslušalo samo jednog svjedoka i trojicu optuženika u vezi s tom aferom, od stotina uključenih osoba. Čak nisu ni pozvali optužene da dostave dokaze i izjave. Vođenje ove istrage bilo je očajno neadekvatno i kao što javna reakcija pokazuje - dokaz očigledne pristranosti vlasti.

⦁    Vodeći mediji u Hrvatskoj objavili su odluku o razrješenju i ismijavali je zbog svoje očite pristranosti.   Javnost (komentatori, odvjetnici, mediji) ponovno je povezala ovo razrješenje s Agrokorom, jer se u to vrijeme dogodila najvažnija stvar za sadašnju hrvatsku vladu, a to je bio rad izvanrednog povjerenika i izvanredne uprave Agrokora kako bi se, pod Lex Agrokorom, s većinom vjerovnika pokušao postići “Nagodba”.  Rok za to se približavao jer je 10. srpnja 2018. bio krajnji rok za završetak nagodbe prema Lex Agrokoru. U skladu s tim, samo dva dana nakon razrješenja, Izvanredna uprava Agrokora objavila je prijedlog nagodbe. Slučajnost koju su mnogi primijetili.

⦁    Ubrzo nakon te šokantne odluke i nakon daljnjeg curenja medija, oporbeni čelnik gospodin Davor Bernardić odmah je postavio pitanje političkog uplitanja u rad tužiteljstva.   

Najutjecajnija i najcjenjenija nevladina organizacija u Hrvatskoj “GONG” pozvala je na trenutačnu ostavku političara koji su odobrili rad grupe BORG.  Oni su izrazili zabrinutost zbog sistemske korupcije, odsustva vladavine prava i političkog uplitanja u tužiteljstvo. 

Zastupnici Sabora kao što je gospodin Grbin iz druge najveće stranke u Hrvatskoj - SDP - pozvali su na kriminalističke istrage o trenutnoj vladi u vezi s intervencijom u Agrokoru.

 Stoga ovim putem tražimo zaštitu neovisnog tužiteljstva i pozivamo na HITNU i NEOVISNU istragu. 
  
   * * *



POVEZANI ČLANCI

PRETPLATITE SE NA NOVOSTI


SOCIAL

 

 

RSS