Kako bi sud donio odluku mora činjenice sa svih aspekata stručno utvrditi, ili ne smije donijeti odluku.
Stotine pitanja oko Lex-a, zašto preko noći, zašto nelegalne grupe, mimo institucija države, hitni postupak u Saboru RH, zašto? Danas isti ljudi, ista priča. Sada nam je svima jasno kada se radi o “nagodbi“ zašto se ovako postupa! Knighthead, AlixPartners i silni savjetnici od 10.04.2017. g. imaju “model” kojega prilagođavaju da što više opljačkaju! Nitko “model” ne smije vidjeti, niti dobiti da ga ne bi razumjeli, a naravno pogotovo ne SUD i zato ga, makar je osnovni dokument “nagodbe”, nema u spisu!
Dakle, okosnica cijelog procesa “nagodbe” trebala bi biti u ovom slučaju takozvani model pod naslovom "Entity Priority Model" iliti "Koncept prioriteta namirenja".
Sada isti modus operandi Plenkovića i njegovog društva, ISTA PREVARA. Preko noći 7000 stranica na stol, nitko nije vidio “model” ne razumije ga, ponavljam dokument koji je temelj za odlučivanje u nagodbi “modela” nema . Umjesto da je prije nekoliko mjeseci priložen u spis suda i da se sud upoznao sa istim, napravio vještačenje dokumenta, radi mogućnosti donašanja pravednih odluka u skladu sa zakonom!
A s druge strane upoznavanje sa modelom je važno da i dionici isto tako mogu imati puno saznanje radi donašanja svoje odluke.
Iz sudske prakse sličnih predmeta u svijetu, sudu je osnovni dokument “model” i njega se vještači da bi sud mogao donijeti pravičnu odluku u skladu sa zakonom!
Kako je nagodba prije kratkoga vremena prezentirana, a model sudionicima nepoznat, teško je donositi bilo kakve odluke. Kako se složiti sa modelom kojeg ne poznaš! Ali to je i bio osnovni “cilj” Plenkovića i društva, na brzinu imamo još tri dana i gotovo, inače će sve propasti! Sud ima ogromnu odgovornost da postupi u skladu sa sudskom etikom, ako nije siguran u odluku koju mora donijeti treba angažirati vještake, ne može donijeti odluku ako nema dovoljno činjenica, saznanja!
Makar se model ne pozna, površnom analizom se utvrdilo kako nagodba sadrži (protuzakonite i neosnovane) bitne neregularnosti sa kojima je, jednim djelom, i kroz podneske sud upoznat.
Od suda se očekuje da postupi po zakonu i da bitne prigovore provjeri na način sukladno sudskoj praksi.
- Sud mora provjeriti kako je moguće da SPFA (roll-up) bude u redoslijedu namirenja, i kako je moguće da se isti koristi za izračun.
- Sud mora provjeriti kako je moguće da međukompanijske tražbine imaju svoj isplatni red i da se iste koriste kao dug na konsolidiranoj bazi, iako svaki računovođa i revizor znaju da one vrijede 0 na konsolidiranoj bazi.
- Sud mora provjeriti zakonitost posebnih sporazuma koji privilegiraju vjerovnike i koje je ministar Horvat spominjao u svojim televizijskim nastupima.
- Sud mora provjeriti dupliranja jamstava u modelima namirenja i modelima izračuna održivosti poslovanja individualnih društava.
- Sud mora sa ekspertima - sudskim vještacima - provjeriti brojeve, procjene (pogotovo što su nerevidirane) i provjeriti vjerodostojnost izračuna.
I u najjednostavnijem predmetu u kojemu sud donosi rješenje, sudac mora imati potpuni uvid u činjenice kako bi donio na zakonu utemeljenu odluku, te mora donijeti odluku nakon ispitivanja zakonitosti istih. U predmetu Agrokora sama sutkinja je naglasila u svom Rješenju od 15.01.2018. g. da je ovo "sasvim nova pravna materija u RH" i da "ne postoji sudska praksa o insolvencijskom postupku koji uključuje više (ovdje 77) društava i njihovu imovinu". Sama je naglasila da je potrebno "zaštititi prava i interese svakog od pojedinih vjerovnika dužnika i svakog povezanog i ovisnog društva, ali i postići pravnu sigurnost na način da ne dođe do privilegiranja pojedinih vjerovnika u odnosu na druge". Ovakva adekvatna zakonska zaštita se ne može postići bez uvida u činjenice i osnovne dokumente koji čine okosnicu Prijedloga nagodbe. Isto, zakonitost ovakvog kompleksnog Prijedloga nagodbe koji je finalni i najvažniji akt u ovom procesu se mora ispitati sa stručnim znanjem, i potvrdom vještaka. To se ne može napraviti za par dana, i to zato jer je to pod izuzetnim političkim pritiskom.
Sutkinja koja odlučuje o Prijedlogu nagodbe nema zakonom propisan rok, jer joj Lex Agrokor niti Stečajni zakon ne određuje u kojem roku mora odlučiti o Prijedlogu nagodbe!
Zato pozivam sutkinju da postupi u skladu sa zakonom i strukom i ispoštuje kako potrebnu formu, tako i suštinske zakonske zahtjeve. Sama sutkinja je rekla da je ovo prvi proces ove vrste – zato će se pamtiti ova njezina odluka. Sud ne smije biti vođen interesima politike. Jer kad sud i sudovi ne mogu raditi svoj posao, to je krajnji dokaz propasti pravne države.