Poštovani čitatelji, u današnjoj prezentaciji ću Vam prikazati kako se jasno vidi da su same namjere pisanja zakona „Lex Agrokora“ bile omogućiti otimanje Hrvatske kompanije Agrokor grupe, realizacijom čitavog niza koraka sa završnim ciljem protupravne nagodbe. Zato se zakon pisao tako da unaprijed bude prilagođen osiguranju izglasavanja kriminalne nagodbe, koja bi opet bila prilagođena interesu izvaninstitucionalnih grupa ljudi koji su se organizirali s ciljem realzacije priskrbljivanja nepripadajuće koristi sebi, na štetu drugih.
Nepobitno je postojanje cjelovitog plana, kriminalnog cilja. Svaka od interesnih grupa odrađivala je svoj konkretan zadatak za čije izvršenje bi se dobila nagrada u novcu. Jedan od složenijih tehničkih zadataka bio je osigurati samo izglasavanje kriminalne nagodbe. Da bi se to uspjelo, grupe su trebale prvo napisati zakon, sa konačnim zadatkom realizacije nagodbe, na način da se zadovolje interesi baš svih grupa. Da bi se to izvelo morao završiti čitav niz projekata, kao npr.: presložiti bilance kako bi postojećim vlasnicima mogli oteti poduzeće, provesti likvidaciju GRUPE AGROKOR preko iskreirane, lažne insolventnosti, otpisati tražbine vjerovnicima, vlasništvo (imovinu) prenijeti u drugu državu, kao i čitav niz drugih projekata, a upravo pod izlikom „spašavanja Agrokora od stečaja“!
Ova dogovorena forma otimanja Agrokora je dovela do ciljanih zakonskih izmjena koje su pažljivo smišljene za potrebe realizacije nečega što je zločinački plan. Jedna od tih novih zakonskih mjera je bio upravo Lex Agrokor, a za ćije je provođenje nepravedne nagodbe trebalo izmijeniti i neke druge zakone, kako bi se omogućilo da se prethodni dogovor, sprovede.
Može se dakle reći da je „nagodba“ bila postignuta čak i prije donošenja Lex Agrokora, i da je dogovor kako će vlasnici Agrokora biti izvlašteni postignut u kabinetima Premijera, kancelarijama Tedeschog, Tina Doličkog i tajnim sobama grupa, sudionika u ovom zločinačkom planu.
Centar aktivnosti svih je morao biti Premijer Andrej Plenković. To je bilo nužno jer pljačkaška družina nije mogla odraditi svoj dio posla bez djelovanje državnog mehanizma, a kojeg je kontrolirao i njime upravljao premijer Andrej Plenković. Pod izgovorima smišljenih od strane lobi grupa i savjetnika, Plenković je zloupotrebio državni aparat kako bi omogućio krađu i razvlastio sve vlasnike Agrokora.
Plenković je omogućio da se Lexom a i drugim zakonskim izmjenama proces nagodbe usmjeri prema želji nelegalnih pisaca - Knighthead-a, BORG GRUPE i ostalih interesnih skupina:
Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za republiku hrvatsku (lex agrokor)
06. travanj 2017.
1.
Trebalo je smisliti kako cijelu Agrokor grupu uvući u stečaj i primijeniti konsolidaciju obveza na nivou grupe, pa su Lex proširili na povezana i ovisna društva u kojima Agrokor ima manje od 50% udjela u vlasništvu.
U Nagodbi upravo se teži da se 33 najvrednije tvrtke u grupi Agrokor otjeraju u insolventnost i time oduzme vlasništvo 15,000 manjinskih dioničara i Ivici Todoriću.
Čl. 4
(1) Postupak izvanredne uprave primijenit će se na dioničko društvo dužnika (u daljnjem tekstu: dužnik) i sva njegova ovisna i povezana društva ako je utvrđeno postojanje bilo kojeg od stečajnih razloga u smislu članka 5. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15., u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) ili predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika kao vladajuće društvo i koje dioničko društvo je samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Čl. 5
(2) U smislu ovoga Zakona povezana i ovisna društva su društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, u kojima društvo iz članka 4. ovoga Zakona drži najmanje 25 % udjela.
2.
Trebalo se osigurati da slučajno ne dođe do alternativnog dogovora dužnika i vjerovnika o podmirenju duga, pa je prekinuta predstečajna nagodba koju je pokrenuo Konzum prije donošenja Lex-a, a spriječio se dužnik da poduzme bilo koji drugi korak nego Lex – Lex je time zamjenio sve druge zakonske opcije.
U postupak Izvanredne Uprave uložena je sva politička snaga Andreja Plenkovića koji je što tokom preogovra o Nagodbi, što nakon prvostupanjske sudske odluke - de facto vrši ulogu koordinatora cijelog kriminala. Prima predstavnike Knightheada u Vladu RH, prima Poletaeva iz Sberbanka kako i ostale skupine. Već unaprijed je predodređen ovaj put jer je Plenković bio protektor zločinačkog dogovora.
Čl. 48
(1) Stečajni i predstečajni postupci koji su pokrenuti ili otvoreni protiv dužnika iz članka 4. ovoga Zakona i njegovih ovisnih ili povezanih društava prekidaju se danom objave rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave iz članka 25. ovoga Zakona.
3.
Uloga Suda je svedena na poslušnika i ovjerivača odluka Borga i ostalih skupina, jer sve može raditi samo na prijedlog Vlade ili prijedlog Izvanredne Uprave koju de facto postavlja Vlada.
Tokom procesa upravo se vidjelo da je sud samo nijemi promatrač, sramotni ovjerivač odluka koji je čak i kad je došlo do nezakonite nagodbe, za 10 radnih dana donio riješenje o potvrdi iste, svih 7300 stranica i bez vještaka.
Čl. 11
(1)Izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u skladu s člankom 24. ovoga Zakona.
Čl. 12.
(1) Izvanredni povjerenik ima prava i obveze organa dužnika.
(2) Izvanredni povjerenik zastupa dužnika samostalno i pojedinačno.
(3) Izvanredni povjerenik u ime dužnika ostvaruje sva prava povezana s vlasničkim udjelom dužnika u povezanim i ovisnim društvima sukladno važećem zakonodavstvu
(6) Zamjenike izvanrednog povjerenika, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, svojim rješenjem imenuje sud u roku od pet radnih dana od primitka pisanog prijedloga Vlade Republike Hrvatske
(7) Izvanredni povjerenik samostalno vodi poslovanje dužnika i poduzima sve radnje u postupku koje su mu povjerene. Zamjenici izvanrednog povjerenika, zajedno s izvanrednim povjerenikom, a sukladno uputama izvanrednog povjerenika vode poslovanje društva dužnika.
Čl. 15
Sud može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Čl. 10
Sud je u postupku izvanredne uprave ovlašten poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje nisu zakonom izričito dane u nadležnost nekog drugog tijela.
Čl.18
Vjerovničko vijeće ima najviše devet članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika. Broj članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan.
Čl. 43
(10) Sud na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrđuje popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu
4.
Trebalo je pronaći članove vjerovničkog vijeća koji se mogu kontrolirati i osigurati da članovi vjerovničkog vijeća koje je izabrao izvanredni povjerenik rade do kraja kako bi potvrdili nezakonitu nagodbu.
Upravo danas vidimo da je nagodba dogovorena uz sudjelovanje PVV-a koje je pažljivo skrojeno u interesu otimačkih skupina nad kojim su imali kontrolu.
Ključne radnje kao što je Roll-up potvrđivali su članovi vijeća koji nisu znali ni pročitati ga jer ne znaju engleski jezik (Vidaković).
Planom nagodbe, provođenje samih nezakonitih stavaka nagodbe, koje će trajati narednih 2-3 godine nadzire privremeno vjerovničko vijeće.
Čl.31
(1) Sud će, radi zaštite interesa vjerovnika u postupku izvanredne uprave, odlukom osnovati privremeno vjerovničko vijeće.
(2) Sud odlukom iz stavka 1. ovoga članka imenuje članove privremenog vjerovničkog vijeća kako su predloženi od izvanrednog povjerenika. Izvanredni povjerenik će podnijeti sudu prijedlog za imenovanje članova privremenog vjerovničkog vijeća u roku od pet dana od dana otvaranja postupka izvanredne uprave.
(3) Izvanredni povjerenik sukladno stavku 2. ovoga članka predlaže članove privremenog vjerovničkog vijeća sukladno zatečenom stanju u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava na način da predloži po jednog člana za svaku odgovarajuću skupinu vjerovnika. Sud će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode čim zaprimi prijedlog izvanrednog povjerenika za imenovanje članova privremenog vjerovničkog vijeća.
(4) Osobe određene kao članovi privremenog vjerovničkog vijeća sukladno odluci suda iz stavka 1. ovoga članka bit će predstavljeni u privremenom vjerovničkom vijeću putem osoba ovlaštenih za zastupanje ili posebno imenovanih punomoćnika. Članovi privremenog vjerovničkog vijeća obvezni su u obavljanju radnji u svojstvu članova privremenog vjerovničkog vijeća postupati savjesno i s pažnjom dobroga gospodarstvenika.
(5) Privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze određene ovim Zakonom za vjerovničko vijeće te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća sve dok vjerovničko vijeće nije uredno osnovano sukladno odredbi članka 30. ovoga Zakona.
(6) U slučaju kada se ovaj Zakon poziva na vjerovničko vijeće, smatra se da se poziva i na privremeno vjerovničko vijeće pod uvjetom da vjerovničko vijeće nije osnovano sukladno odredbi članka 30. ovoga Zakona.
5.
Trebalo je cijeloj Hrvatskoj kompaniji Agrokor grupi uzeti kontinuitet poslovanja na način da se sve obveze grupe bez obzira na ročnost proglase dospjelim (uključivo i jamstva iz kreditnih aranžmana) i staviti rad grupe na milost i nemilost izvanrednom povjereniku i njegovim političkim šefovima.
Upravo to se i dogodilo. Izvanredna Uprava u rukama interesnih skupina je manipulirala tražbinama kako bi se Agrokor oteo od dioničara. Do manipulacija je najviše došlo sa ništetnim jamstvima i multipliciranjem istih po bilancama poduzeća.
Čl. 29
(4) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka izvanredne uprave.
6.
Trebalo je osigurati da izvanredni povjerenik ima potpunu kontrolu nad plaćanjem tražbina i da se povlaštenim vjerovnicima iz odabranih financijskih institucija može nelegalno isplaćivati velike iznose.
Upravo tijekom cijelog procesa vidjeli smo privilegirane isplate Atlantic Grupi uz preknjižavanje faktura, pa onda isplate Krašu i drugim potkupljenim vjerovnicima, a onda i najkriminalniju isplatu – otkup obveznica Knighteadu.
Čl. 40
(1) Uz suglasnost vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik može izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja.
(2) Uz suglasnost izvanrednog povjerenika, osobe iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona mogu izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave prema ovisnom ili povezanom društvu kojeg su ovlaštene zastupati, ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja.
(3) Tražbine koje se odnose na isporuku robe i pružanje usluga dužniku ili bilo kojem ovisnom ili povezanom društvu, a koje nisu dospjele do dana otvaranja postupka izvanredne uprave, smatraju se tražbinama čije podmirenje je vezano uz redovno poslovanje.
(4) U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira, osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja.
7.
Trebalo je osigurati kontrolu nad zaduženjem s prednosti namirenja i njegovo obvezno prihvaćanje od strane uprava povezanih i ovisnih društava, a onda i otkup starog potraživanja („roll-up“) i zaduženje Agrokora radi istog.
To se i desilo. Ugovor, koji se danas kolokvijalno zove ROLL-UP ugovor je predao Agrokor u ruke Knighteadu i zaključen je tako da su vezane ruke bile svim upravam ovisnih društava u okviru Agrokor koncerna. Za jedan dan, implementiran je kredit u iznosu od milijardu eura, blokirana je sva najvrednija imovina Agrokora preko hipoteka, uzjeta su jamstva u stotinu i više milijuna kuna, delegirane su sve ovlasti Knightheadu.
Čl. 39.
(1)Izvanredni povjerenik može uz prethodnu suglasnost vjerovničkog vijeća preuzeti novo zaduženje u ime i za račun dužnika radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine ili ako se radi o podmirenju tražbina iz operativnog poslovanja, a koje će imati prednost prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika, izuzev tražbina radnika i bivših radnika.
(3) Vjerovnici tražbina iz zaduženja iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se vjerovnicima s pravom prednosti uz odgovarajuću primjenu odredaba Stečajnog zakona vezano uz vjerovnike stečajne mase, s pravom prednosti prije svih drugih tražbina, osim ako nije drugačije predviđeno ovim Zakonom. Vjerovnici tražbina iz zaduženja iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se vjerovnicima stečajne mase u slučaju otvaranja stečajnog ili bilo kojeg drugog postupka nakon završetka postupka izvanredne uprave nad dužnikom ili njegovim povezanim i ovisnim društvima sukladno članku 13. stavku 4. ovoga Zakona, a nad kojim je bio otvoren postupak izvanredne uprave te će imati prednost namirenja.
(4) Pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj te su stoga isključene od pobijanja u skladu s odredbama Stečajnog zakona u slučaju otvaranja stečajnog postupka dužnika ili bilo kojeg njegovog ovisnog ili povezanog društva u odnosu na koja se provodi jedan jedinstveni postupak izvanredne uprave.
Čl. 13
(1)Osobe ovlaštene za zastupanje ovisnih i povezanih društava dužnika u razdoblju prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave su i dalje ovlaštene zastupati povezana i ovisna društva dužnika sukladno važećim propisima, osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom.
(4) Nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave osobe iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene su u ime i za račun povezanog i/ili ovisnog društva kojeg su ovlaštene zastupati poduzimati isključivo radnje koje su potrebne za redovno obavljanje poslovne djelatnosti. Poslove i radnje koje prelaze opseg redovnog poslovanja, kao i radnje za koje je prema važećem zakonodavstvu i/ili temeljnim aktom takvog ovisnog i/ili povezanog društva potrebna suglasnost nadzornog odbora, osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu poduzimati isključivo i uz prethodnu suglasnost izvanrednog povjerenika. Odredbe članaka 39. i 40. ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na poslovanje povezanih i/ili ovisnih društava dužnika pri čemu je za njihovo poduzimanje osobama iz stavka 1. ovoga članka potrebna prethodna suglasnost izvanrednog povjerenika.
Čl. 40
(4) U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira, osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja.
8.
Trebalo je osigurati da se uprave povezanih i ovisnih društava ponašaju točno onako kako hoće izvanredni povjerenik (član Borg grupe).
Tijekom postupka, bili smo svjedoci kako se kada postoje čak i rupe u zakonu, prijeti upravama društava. Prijetili su im smjenama, prijetili su, ucjenivali ih, i prisilili da oni samo svojim potpisima moraju postati članovi kriminalnog plana.
Čl. 13 Lex-a
(1)Osobe ovlaštene za zastupanje ovisnih i povezanih društava dužnika u razdoblju prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave su i dalje ovlaštene zastupati povezana i ovisna društva dužnika sukladno važećim propisima, osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom.
(5) Postupanje osoba iz stavka 1. ovoga članka protivno odredbama ovoga Zakona smatrat će se povredom obveze vođenja poslova društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, sukladno odredbi članka 252. Zakona o trgovačkim društvima.
9.
Trebalo je u potpunosti isključiti vlasnike (dioničare) povezanih i ovisnih društava iz procesa.
Ono što je jasno naravno od početka jest to da postoji samo jedan plan – izvlaštenje dioničara i sprovođenja procesa suprotno zakonima hrvatske koji su garantirali pravnu osobnost, odgovornost za poslovanje individualnih društava, i niz drugih garancija koje su vlasnici i dionici društava u Agrokor koncernu imali.
Čl. 43
(19) Ako je određeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu, smatrat će se da su u nagodbi sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku. Navedeno na odgovarajući način vrijedi i za nagodbom obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. U slučaju da je za provedbu nagodbe potrebno donošenje odluka bilo koje treće osobe ili tijela, uključujući, ali ne i ograničeno na članove i/ili dioničare dužnika i povezanih i ovisnih društava, prihvaćena nagodba će na odgovarajući način zamijeniti takve odluke i predstavljati valjani pravni temelj za provedbu potrebnih promjena pri nadležnim tijelima, registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima.
Zakon o Reviziji
20. prosinac 2017. godine
Trebalo je osigurati da nadzorno tijelo rada revizorskog društva ne bude više Hrvatska revizorska komora, već Ministarstvo financija.
PWC zlouporabljuje svoju ulogu kao revizor Agrokora i radi po instrukcijama Knightheada i Izvanredne Uprave:
- Prvo daje pozitivno mišljenje na skandalozne bilance za 2015 i 2016 godinu urađene od strane Knighteada i Ramljaka koje su za zadatak imale da prikažu Agrokor što slabijim. PWC daje pozitivno mišljenje iako se nije usudio da potvrdi ključne brojeve u izvješćima i dao je rezerve na to
- Drugo, radi izviješće za 2017 na likvidacionoj osnovi kao da dužnik (Agrokor) neće nastaviti poslovanje. Ovo je skandal kada već u samom Lex Agrokoru je jasno da u tom slučaju mora se ići u stečaj a ne u Nagodbu jer ceo smisao Nagodbe je kontinuitet poslovanja. (Čl. 45 – „(1) U bilo koje doba za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev izvanrednog povjerenika, uz pribavljenu suglasnost vjerovničkog vijeća odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi, a utvrdi da postoji neki od stečajnih razloga sukladno članku 5. Stečajnog zakona.“)
Čl. 4
5. nadležno tijelo je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor i javni nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija.
Zakon o Koncesijama
5. srpanj 2017.
Unaprijed se planira prijenos koncesija izvan tvrtki u okviru koncerna Agrokor na „zrcalna“ društva.
Godinu dana kasnije upravo se to dešava. Dolazi do izvlašćenja i prebacivanja koncesija na zrcalna društva (Nizozemska).
Čl.63
(3) Iznimno od stavka 2. točke 4. ovoga članka, promjena koncesionara, cjelovita ili djelomična, nije bitna izmjena ugovora o koncesiji ako nastaje kao posljedica korporativnog restrukturiranja koncesionara, dok god to ne predstavlja druge bitne izmjene ugovora o koncesiji i nije izvršeno radi izbjegavanja primjene ovoga Zakona.
DORH je naravno angažirao baš tu tvrtku #Agrokor #korupcija #politikahr #grupaBorg --> https://t.co/oWdue4EshU pic.twitter.com/ixHeCcdOPg
— Ivica Todorić (@todoric_ivica) September 22, 2018