Sud u predmetu Agrokor je zakazao ročište za glasanje o nagodbi za manje od 24h od sata podnošenja nagodbe sudu i to bez zakonskih osnova. Što je regulirano povredom materijalnog prava iz sljedećih razloga:
1) Nagodba je izrađena uz sudjelovanje tijela koji nije tijelo postupka izvanredne uprave - Privremenog Vjerovničkog Vijeća. Ovaj privremena skupina nije legitiman predstavnik vjerovnika te je nagodba podnesena sudu od neovlaštenog tijela i protivno Lex Agrokoru. Dakle, sud nije mogao zakazati ročište na osnovu prijedloga koji je potvrđen od strane neovlaštenog tijela.
2) Nagodba krši propise koji nalažu jednako postupanje prema svim sudionicima - tj. pravilo da svi sudionici pojedinih skupina moraju imati ista prava. Pa tako:
a) Različito se u nagodbi namiruju vjerovnici iste skupine. Tako najtipičnije imamo primjer Sberbanka koji u nagodbi dobiva čak 39,02% udjela u vlasništvu novog društva što je disproporcionalno više no što vjerovnici istog položaja dobivaju.
b) Pogoduje se vjerovnicima kojima su vršenja plaćanja tijekom postupka Izvanredne Uprave. Na takva društva se postotak namirenja po nagodbi primjenjuje samo na preostali nepodmireni deo, čime u totalu ta društva dobivaju daleko veći povrat u nagodbi u odnosu na ostale vjerovnike kojima nisu isplaćena sredstva tokom postupka Izvanredne Uprave.
c) Daju se pojedinim vjerovnicima prava koja drugi vjerovnici iste skupine nemaju. Pa tako Sberbank ima povlašten tretman u stjecanju uvjetnog prava na plaćanja kao i prava na unaprijed dogovorenu prodaju u odnosu na dionice u Mercatoru.
d) Sklapaju se ništetni sporazumi koji pogoduju određenim sudionicima i tako se preskaču naplatni redovi te se tim sudionicima isplaćuje nešto što nijednom drugom sudioniku u tom kapacitetu ne pripada nagodbom.
3) Nagodba krši materijalnopravne propise o razvrstavanju vjerovnika za potrebe glasanja.
4) Nagodba je u sukobu sa pozitivnim propisima te nesvodiva u dijelu koji se odnosi na brisanje društava jer pokušava zaobići mandatorna pravila stečajnog postupka. Odluka ovoga suda ako ne postupi sukladno propisima, dovesti će do pravnoga kaosa u Republici Hrvatskoj.
5) Nagodba izravno i nedozvoljeno oštećuje državni proračun kroz ostavljanje poreznih obaveza na društvima koja će se ugasiti te će izbjeći ogromne poreznih obaveze koje imaju prema Hrvatskoj državi kod prijenosa imovine.
6) Nagodba sadrži nedozvoljen te nepouzdan način korištenja prava glasa kroz upotrebu metode koja nije uređena pravnim propisima.
Odluka ovoga Trgovačkoga suda u Zagrebu imati će dalekosežne posljedice na ekonomiju, financije, vladavinu prava kao i na ukupan društveni život države. Svi će se skrivati iza odluke ovoga suda. Zato je iznimno važno pravedna na zakonu utemeljena odluka.