Vjerovničko vijeće jedno je od tijela postupka izvanredne uprave, zajedno sa sudom, izvanrednim povjerenikom i savjetodavnim tijelom.
Ono što karakterizira vjerovničko vijeće je jedna krajnja netransparentnost u njegovu izboru, nejasne ovlasti i neadekvatna zastupljenost svih vjerovnika. Osim toga, vjerovnici, prije svega mali vjerovnici, nisu adekvatno zaštićeni kroz ovo tijelo i ne mogu adekvatno zastupati svoje interese. Drugim riječima radi se o tijelu u koje mogu ući samo odabrani .
Vjerovničko vijeće ima najviše devet članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika. Broj članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan (čl. 18. st. 1. Zakona).
Dakle, broj članova i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud (ne bira) na prijedlog izvanrednog povjerenika. Drugim riječima, koliko će biti članova vjerovničkog vijeća i u kakve skupine će biti razvrstani odlučuje isključivo izvanredni povjerenik, tj. Ante Ramljak.
Osim toga, Zakonom je propisano kako će se za potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća vjerovnici razvrstati u posebne skupine s obzirom na različiti pravni položaj svake skupine (čl. 18. st. 2.), međutim, nije jasno propisano na temelju kojih kriterija će se vjerovnici razvrstati u posebne skupine. Opet se navedeno ostavlja diskrecijski na odluku izvanrednom povjereniku.
Što se tiče ovlasti vjerovničkog vijeća, ono ima pravo na obaviještenost o stanju dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava te sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe (čl. 19. Zakona).
Ako se vjerovničko vijeće usporedi s organima poznatima u klasičnom insolvencijskom pravu, dolazimo do zaključka da bi ono moralo imati mogućnost pregledati sve što radi izvanredni povjerenik, pregledati kompletnu dokumentaciju, vidjeti što se radi s gotovinom i s drugim oblicima novca, pregledati poslovne knjige i sl. Dakle, to vjerovničko vijeće moralo bi imati jednu potpunu kontrolu nad postupkom upravljanja od strane izvanrednog povjerenika. Štoviše, moralo bi u konačnici imati mehanizam i da smijeni izvanrednog povjerenika, ako svoj posao ne radi dobro, odnosno da predloži sudu njegovu smjenu i da sud poštuje tu odluku.
Isto tako, u klasičnom insolvencijskom pravu svi vjerovnici čine skupštinu vjerovnika i to je najmoćniji organ. Obično se održava na ročištu gdje onda svi vjerovnici imaju pravo izreći što misle. Ovo vjerovničko vijeće ima samo 9 članova (u biti 5, jer još uvijek djeluje privremeno vjerovničko vijeće) te se bira na vrlo netransparentan (praktički se prikupljaju punomoći).
Ništa od navedenoga nije slučaj s Lex Agrokorom. U vjerovničko vijeće mogu ući samo odabrani i ono u biti predstavlja „smokvin list“ za postupanje Ante Ramljaka. A ustvari vjerovničko vijeće se koristi i za provedbu ne zakonitih i kriminalnih radnji u režiji Knightheda i njegovih partnera.
Osim toga, Zakonom je predviđeno i tzv. privremeno vjerovničko vijeće (čl. 31. Zakona), koje također imenuje sud, na prijedlog izvanrednog povjerenika. Privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze kao i vjerovničko vijeće te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća sve do njegovog osnivanja.
Koliko je meni poznato, još uvijek nije formirano stalno vjerovničko vijeće, već i dalje djeluje privremeno. Ono ima samo 5 članova: Marica Vidaković (Kraš) kao predstavnica skupine vjerovnika „veliki dobavljači“, Mato Brlošić kao predstavnik skupine vjerovnika „mali dobavljači“ te predstavnici Knighthead Capital Management, kao predstavnici skupine vjerovnika „imatelji obveznica“, predstavnici Sberbank of Russia kao predstavnici skupine vjerovnika „neosigurani vjerovnici“ i predstavnici Zagrebačke banke d.d. kao predstavnika skupine vjerovnika „osigurani vjerovnici“.
S obzirom da (privremeno) vjerovničko vijeće donosi odluke većinom glasova prisutnih, jasno je da Anti Ramljaku nije teško kontrolirati sve procese u Agrokoru, budući da su većina od ovih 5 članova njegovi ljudi.
Štoviše, u vjerovničkom vijeću sjede ljudi koji su sudjelovali u kreiranju i pisanju Zakona, a zatim su bili pravni savjetnici Anti Ramljaku. Tako je prvi predstavnik Knighthead fonda u privremenom vjerovničkom vijeću bio Tin Dolički, koji je ujedno bio i pravni savjetnik Ante Ramljaka. Nedvojbeno je da bi se i u ovom slučaju radilo o sukobu interesa.
Dakle, zaključno se može istaknuti sljedeće:
- izbor članova vjerovničkog vijeća krajnje je netransparentan,
- o broju članova i skupinama vjerovnika odlučuje isključivo izvanredni povjerenik,
- ovlasti vjerovničkog vijeće su nejasne,
- prvi predstavnik Knighthead fonda u vjerovničkom vijeću bio je Tin Dolički, pravni savjetnik Ante Ramljaka, što predstavlja sukob interesa.
- predstavnik skupine «velikih dobavljača» (Kraš) čiji je savjetnik upravo bio Ante Ramljak, što predstavlja sukob interesa
- vjerovničko vijeće Ante Ramljak koristi za provedbu plana raznih skupina na čelu s Knighthedom, a sponzoriranih od premijera Plenkovića i ministara Dalić, Božinović , što će rezultirati velikim otuđenjem novaca za te iste skupine