Iza rješenja USKOK-a zasnovanog na neistinama sakriva se državni vrh. Kako je to moguće? Kako je moguće da se jedan državni organ stavi u službu zaštite netočnosti i neistina? Kada su istražni organi spremni zasnivati vlastite odluke na neistinama, a takve odluke imaju dalekosežne političke posljedice? Onda se dolazi do destabilizacije stupova vladavine prava.
Ako je jedan tužitelj ili tužiteljica zasnovala svoju odluku na nečemu što je neistina, a to onda stavljeno u službenu odluku, onda postoje dvije opcije:
a) namjerno i smišljeno izigravanje zakona i podmetanje javnosti ciljanih neistina kako bi se podilazilo političkim šefovima ili
b) neznanje i nestručnost tužitelja, odnosno tužiteljice.
U rješenju od 18. lipnja 2018., donesenom 2 dana prije izglasavanja „nagodbe“ u Agrokoru, zamjenica ravnateljice USKOK-a, Danijela Raspović Tomac, donosi slijedeće ključne zaključke kojima započinje obrazloženje i kako bi opravdala svoje rješenje i to da nema „uzročno-posljedične“ kaznenopravne konekcije u radnjama okrivljenih (stranice 5-6). Podsjećamo, kazneno prijavljeni su Andrej Plenković, Martina Dalić i drugi:
„Uvodno je glede ovog dijela navoda kaznenih prijava potrebno naglasiti, a s obzirom na opisanu proceduru donošenja, stupanja na snagu i aktivacije Zakona, da daljnji angažman članova stručne radne skupine, bilo kao izvanrednog povjerenika, bilo kao savjetnika u izvanrednoj upravi TD Agrokor d.d. nije mogao biti unaprijed dogovoren...“
„Nadalje, nisu mogli znati hoće li nakon donošenja Zakona isti uopće biti u primjeni u TD Agrokor d.d. jer primjena ovog Zakona na određeno trgovačko društvo, prema članku 21. Zakona, isključivo ovisi o volji dužnika, odnosno u konretnom slučaju, o volji Uprave TD Agrokor d.d. na čelu s Ivicom Todorićem. On je pak kao vlasnik Društva i predsjednik Uprave imao na raspolaganju i druga zakonska rješenja primjenjiva na situaciju u kojoj se našlo njegovo trgovačko društvo, primjerice, postupak po Stečajnom zakonu, ili pokretanje stečaja na području inozemne jurisdikcije....“
„Dakle, s kaznenpravno relevantnog gledišta, nije uspostavljen neprekinut uzročno-posljedični niz....:“
Gospođa Raspović Tomac je započela cijelo rješenje da ove okolnosti isključuju kriminalitet. Nakon toga je ipak saslušala neke prijavljene, ali po svom priznanju na stranicama 5-6 sve vrijeme polazeći od ovog stava već koji je zasnovan na ovim tvrdnjama koje ću vam pokazati - su laži.
Ovo što se nalazi u rješenju USKOK-a je ili opasno neznanje ili opasno namjerno laganje.
Pojasnio bi slijedeće, i to članak 48. Lex Agrokora koji upravo govori kako nije bilo „na raspolaganju“ „drugih zakonskih riješenja“ i kako je „volja“ Ivice Todorića bila isključena samim zakonom:
Postupci u tijeku
Članak 48.
(1) Stečajni i predstečajni postupci koji su pokrenuti ili otvoreni protiv dužnika iz članka 4. ovoga Zakona i njegovih ovisnih ili povezanih društava prekidaju se danom objave rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave iz članka 25. ovoga Zakona.
(2) U slučaju da nadležni sud u tijeku predstečajnog i/ili stečajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi postojanje vjerojatnosti za provedbu postupka izvanredne uprave, nadležni sud će prekinuti takve predstečajne i stečajne postupke iz stavka 1. ovog članka te obavijestiti sud iz članka 6. ovoga Zakona da nastavi provedbu postupaka izvanredne uprave sukladno odredbama ovoga Zakona. U slučaju da sud iz članka 6. ovoga Zakona donese rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave sukladno ovoj odredbi, postupci iz stavka 1. ovoga članka će se obustaviti. U slučaju da sud iz članka 6. ovoga Zakona utvrdi kako ne postoje pretpostavke za provedbu postupka izvanredne uprave sukladno ovom Zakonu, isti sud će otkloniti svoju nadležnost te će nadležan sud za provedbu predstečajnog ili stečajnog postupka nastaviti provedbu takvog postupka iz stavka 1. ovoga članka
Da prevedem na prosti hrvatski za gospođu Raspović Tomac i cijeli USKOK. Da je Agrokor aktivirao, ili Ivica Todorić aktivirao ili bilo tko ovlašten ili društvo u okviru Agrokora ili sam Agrokor imalo već aktivan postupak stečaja ili predstečaja (bilo da je hrvatski ili drugi strani postupak koji se pokušava priznati u HR), snagom zakona Lex Agrokora, isti prelazi u postupak Izvanredne Uprave odmah kada sud utvrdi da je trgovačko društvo od “sistemskog značaja”. Možda je USKOK i iz primjera mogao to vidjeti iz činjenice da je Konzum uistinu imao već zahtjev za stečaj predan od strane jednog vjerovnika, i da nije moglo doći do toga. Tako da i na taj način suprotno neistinama USKOK-a, uprava Agrokora d.d. nije imala nikakvog izbora – pa je tako i na osnovu inicijative vjerovnika moglo doći do aktivacije Lex Agrokora primjenom članka 48.
Dakle, još prostije - Lex Agrokor sprječava trgovačko društvo od sistemskog značaja da aktivira bilo koju drugu alternativu, jer primjenom članka 48. neizbježno dolazi do postupka Izvanredne Uprave. Agrokor je prisljen u Lex neovisno je li uprava Agrokora htjela pokrenuti neku drugu opciju.
Kako onda poslije ovoga da vjerujem u neovisno pravosuđe u Hrvatskoj?
Zašto se lažima štiti Plenković i državni vrh koji onda koriste ove laži za svoje političke svrhe?